{"id":5470,"date":"2025-06-01T17:58:52","date_gmt":"2025-06-01T17:58:52","guid":{"rendered":"https:\/\/milagracanin.ba\/?p=5470"},"modified":"2025-06-01T18:02:13","modified_gmt":"2025-06-01T18:02:13","slug":"realnost-racionalnost-i-komunikacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/2025\/06\/01\/realnost-racionalnost-i-komunikacija\/","title":{"rendered":"Realnost, racionalnost i komunikacija"},"content":{"rendered":"<p><strong>Stvarnost, realnost ili zbilja <\/strong>je skup ili zbroj svega \u0161to postoji, svega \u0161to je stvarno. To uklju\u010duje cjelokupnost svih stvari, struktura (stvarnih i konceptualnih), doga\u0111aja (iz pro\u0161losti i sada\u0161njosti) i pojava, bilo da ih mo\u017eemo opa\u017eati ili ne. Koliko netko mo\u017ee opisati i oblikovati vlastitu sliku svijeta, temeljenu na osobnom ili zajedni\u010dkom iskustvu, predstavlja osnovni preduvjet za uspostavu povezanosti s drugim ljudima.<\/p>\n\n\n\n<p>Objektivna stvarnost postoji, pa postoji i razlika izme\u0111u (objektivnog) doga\u0111aja i (subjektivnog) do\u017eivljaja. Jedno je objektivan svijet kakav jest, a drugo je na\u0161a mentalna slika, predod\u017eba ili prikaz tog svijeta. Ka\u017eemo da je neka osoba realisti\u010dna kada su njezine mentalne predod\u017ebe (percepcija) stvarnosti u skladu sa samom stvarno\u0161\u0107u. U terapijskom ili savjetodavnom radu s klijentima, terapeuti \u010desto koriste pojmove poput \u201esvijest\u201c, \u201esvjesnost\u201c ili \u201ebiti svjestan\u201c \u2013 za osobu koja ima uvid u stvarnost ka\u017ee se da je <strong>svjesna<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada osoba ima predod\u017ebu o nekom aspektu stvarnosti koja ne odgovara objektivnoj stvarnosti, tada ka\u017eemo da nije<strong> realisti\u010dna, da iskrivljuje stvarnost ili je pori\u010de<\/strong>. Osoba kroz opa\u017eanje, zami\u0161ljanje ili ma\u0161tu stvara slike o sebi, drugima i svijetu. No, sve ovisi o tome kako razumije te slike \u2013 kakvo im zna\u010denje, definiciju ili opis pridaje (apercepcija) i kakvu im vrijednost pripisuje (valorizacija).<\/p>\n\n\n\n<p>U do\u017eivljavanju stvarnosti va\u017eno je da osoba to\u010dno percipira stvarnost (percepcija), da joj pripi\u0161e to\u010dno zna\u010denje (apercepcija) te odgovaraju\u0107u vrijednost (valorizacija). Zbog toga govorimo o <strong>racionalnosti. Osoba je racionalna kada ima to\u010dne predod\u017ebe o stvarnosti, kada na temelju tih to\u010dnih informacija logi\u010dki ispravno zaklju\u010duje i kada je to korisno.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Komunikacija kao proces oblikovanja stvarnosti u me\u0111uljudskim odnosima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od osnovnih procesa kojima se stvarnost me\u0111u ljudima gradi i oblikuje jest <strong>komunikacija<\/strong>. Njezin stvarala\u010dki doprinos le\u017ei u <strong>simboli\u010dkoj razmjeni<\/strong>, kroz koju nastaju zna\u010denja i smisao na\u0161eg svakodnevnog iskustva. Ono \u0161to ljudi me\u0111usobno govore, razmjenjuju, izra\u017eavaju \u2013 sve su to simboli\u010dke tvorevine koje oblikuju na\u010din na koji do\u017eivljavamo svijet i jedni druge. Komunikacija nije samo preno\u0161enje informacija o ne\u010demu \u0161to \u201eve\u0107 postoji\u201d, ve\u0107 je temeljni proces kroz koji ta stvarnost <strong>nastaje, odr\u017eava se, mijenja i preispituje<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj pogled na komunikaciju nije nov \u2013 jo\u0161 su anti\u010dki sofisti tvrdili da je komunikacija <strong>osnovna supstanca ljudskog \u017eivota<\/strong>, jer kroz nju nastaju dru\u0161tvene \u010dinjenice. Kad ljudi razgovaraju, dogovaraju se, sukobljavaju oko zna\u010denja i smisla \u2013 oni zapravo <strong>stvaraju dru\u0161tveni svijet<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>James Carey je to izrazio jednostavno, ali duboko: <strong>komunikacija je simboli\u010dki proces kojim se stvarnost proizvodi, odr\u017eava, popravlja i transformira<\/strong>. Iako \u010desto vjerujemo da postoji \u201evanjski svijet\u201d koji jednostavno opisujemo rije\u010dima, Carey i mnogi drugi nagla\u0161avaju da <strong>na\u010din na koji govorimo o stvarima u velikoj mjeri odre\u0111uje kako ih do\u017eivljavamo i razumijemo<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>U svakodnevnoj komunikaciji, ljudi se \u010desto nesvjesno sukobljavaju oko <strong>smisla i zna\u010denja<\/strong> \u2013 ne samo rije\u010di, nego i iskustava, doga\u0111aja, odnosa. Ti sukobi nisu samo lingvisti\u010dki, ve\u0107 i <strong>dru\u0161tveni i emocionalni<\/strong> \u2013 jer je zna\u010denje povezano s mo\u0107i, statusom, identitetom i vrijednostima. Jezik nikada nije neutralan \u2013 kroz jezik izra\u017eavamo <strong>tko smo, kome pripadamo i kako vidimo svijet<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada komunikaciju promatramo kao dru\u0161tveni proces, uvi\u0111amo da u svakom razgovoru postoje <strong>okolnosti koje privilegiraju neka zna\u010denja<\/strong> dok druga potiskuju. Te okolnosti \u2013 koje mo\u017eemo nazvati <strong>kulturnim obrascima<\/strong> \u2013 oblikuju na\u0161e navike, o\u010dekivanja i granice dozvoljenog izra\u017eavanja. U svakom dru\u0161tvu, od obitelji do \u0161ire zajednice, postoje pravila (ponekad nevidljiva) o tome <strong>\u0161to se mo\u017ee re\u0107i, kako i kada<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato su me\u0111uljudski odnosi <strong>mjesta borbe oko percepcije, apercepcije, valorizacije, samog izra\u017eaja, &#8230; <\/strong> Kada nekim ljudima nije omogu\u0107eno da izraze sebe, da iznesu vlastito vi\u0111enje stvarnosti ili da ih se (ne)ozbiljno shvati, to je oblik <strong>isklju\u010divanja iz zajedni\u010dkog.<\/strong> <strong>Sloboda komunikacije<\/strong> je ugro\u017eena kada netko sustavno ne smije govoriti, biti saslu\u0161an ili imati pravo na interpretaciju stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>U bliskim odnosima, u zajednicama, pa i u dru\u0161tvu u cjelini, <strong>ograni\u010davanje komunikacije ograni\u010dava i stvaranje smisla<\/strong>. Kada ljudi mogu birati samo izme\u0111u unaprijed definiranih, dru\u0161tveno po\u017eeljnih izraza i zna\u010denja, tada \u201esloboda izbora\u201d postaje iluzija. <strong>Otvorenost za razli\u010dite izraze, osje\u0107aje i perspektive<\/strong> klju\u010dna je za istinsku komunikaciju i zajedni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n<p>U demokratskom dru\u0161tvenom okru\u017eenju (pa i u zdravim osobnim odnosima), svi bi trebali imati <strong>pravo na sudjelovanje u dijalogu<\/strong>. Tamo gdje toga nema, komunikacija postaje jednostrana, kontrolirana, pa \u010dak i represivna. Umjesto razmjene, javlja se <strong>nametanje<\/strong>, a umjesto razumijevanja \u2013 <strong>isklju\u010divanje<\/strong>. Isklju\u010divanje iz komunikacije zna\u010di isklju\u010divanje iz zajednice, identiteta i prava da se oblikuje zajedni\u010dka stvarnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, \u010dak i u takvim okolnostima, ljudi pronalaze na\u010dine za <strong>otpor, osporavanje i izra\u017eavanje vlastitog glasa<\/strong>. Svaki razgovor nosi potencijal za promjenu \u2013 za <strong>preispitivanje normi<\/strong>, za ponovno pregovaranje zna\u010denja, za otvaranje prostora gdje svatko mo\u017ee re\u0107i: \u201eOvo je moj pogled na stvarnost.\u201d <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Komunikacija i mediji ne odra\u017eavaju stvarnost, ve\u0107 je aktivno stvaraju.<\/strong> U tom procesu, zna\u010denja su rezultat stalne dru\u0161tvene borbe, a pristup simboli\u010dkim resursima zna\u010di pristup mo\u0107i. <strong>Mediji su ideolo\u0161ki aparat<\/strong> \u2013 selekcijom sadr\u017eaja oblikuju dru\u0161tvene norme, vrijednosti i istine. <strong>U demokratskim dru\u0161tvima borba za slobodnu i profesionalnu komunikaciju<\/strong> omogu\u0107uje otpor i promjene, dok su u autoritarnim re\u017eimima mediji sredstvo represije. Kulturne studije nude <strong>konstruktivnu kritiku i prostor za politi\u010dki anga\u017eman<\/strong> protiv hegemonijskih struktura zna\u010denja.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stvarnost, realnost ili zbilja je skup ili zbroj svega \u0161to postoji, svega \u0161to je stvarno. To uklju\u010duje cjelokupnost svih stvari, struktura (stvarnih i konceptualnih), doga\u0111aja (iz pro\u0161losti i sada\u0161njosti) i pojava, bilo da ih mo\u017eemo opa\u017eati ili ne. Koliko netko mo\u017ee opisati i oblikovati vlastitu sliku svijeta, temeljenu na osobnom ili zajedni\u010dkom iskustvu, predstavlja osnovni [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":5471,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21,1,22],"tags":[],"class_list":["post-5470","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-executive-coaching","category-opcenito","category-counseling"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5470"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5470\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5472,"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5470\/revisions\/5472"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5471"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/awaconsulting.biz\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}