Kako razumijemo sebe, druge i svijet u kojem živimo?

ja, drugi i svijet

Stvarnost kakva jest i stvarnost u našoj glavi

Objektivna stvarnost je ono što zaista postoji van nas, bez obzira što mi mislili o tome. Tu stvarnost “hvatamo” i bilježimo svojim osjetilima – očima, ušima, dodirom.Kada naša osjetila prime te informacije, u našem mozgu nastaje doživljaj, odnosno mentalna “slika” te stvarnosti, koju nazivamo subjektivnom. Postoji velika razlika između objektivnog događaja (koji se dogodio točno onako kako se dogodio) i subjektivnog doživljaja (kako mi taj događaj osjećamo i tumačimo).

Što je realističnost?

Realističnost je procjena koliko se naša unutarnja “slika” (subjektivni doživljaj) poklapa s onim što se zaista dogodilo (objektivna stvarnost). Ako osoba ima sliku stvarnosti koja nije točna (na primjer, misli da ju svi mrze, iako to objektivno nije istina), kažemo da ona nerealno shvaća situaciju ili iskrivljuje ili zanemaruje neke aspekte stvarnosti.

Što su to mentalne predodžbe?

Mentalne predodžbe, predstave, slike su, najjednostavnije rečeno, slike i ideje koje imamo u glavi. One nastaju na dva načina i to kada nešto vidimo, čujemo ili opazimo (npr. sjetimo se kako izgleda naša kuća) i kada nešto zamišljamo ili maštamo (npr. zamišljamo jednoroga ili planiramo godišnji odmor).

Zašto su važne?

Nije važno samo kakvu sliku imamo u glavi, već i

  • Kako tu sliku shvaćamo i koje joj značenje pridajemo (apercepcija) ili kako nešto definiramo. U definiranju problema, npr. neka osoba može reći da ona razumije, “vidi” (naučno dokazano da su oči dio mozga a ne zaseban organ, pa tako “vidimo” kad nešto razumijemo) da tu uopće nema problema ili ga ona tako ne definira nazivajući situaciju izazovom ili poteškoćom, dok druga situaciju definira kao problem.
  • Koliko nam je ta slika važna (valorizacija), tj. koju vrijednost ta slika ima po nas, naš život ili druge oko nas. Pitamo se “Je li to nešto nebitno ili je nešto što nam bitno utječe na život?” Dvije osobe se npr. mogu složiti u definiranju postojanja određenog problema, ali imaju različit sistem vrednovanja istog, pa je za osobu A to samo mali problem, a za osobu B, ogromna, neviđena ili nesavladiva poteškoća.
    Možete samo misliti koliko problema, nejasnoća ili konflikata različite predodžbe, a onda definicije, pa tek vrijednosti pripisane nečem mogu ljudi stvoriti u interakciji sa sobom, drugima, ili čitavim svijetom?

Što znači biti racionalan?

Kada doživljavamo svijet oko sebe, ključno je da: točno shvatimo što se događa (percepcija). Neophodno je sakupiti informacije o slici stvarnosti, a onda istom dati značenje i važnost adekvatnu objektivnoj. Zato kažemo da je osoba racionalna kada takvo razmišljanje i zaključivanje joj je korisno u životu i pomaže joj donositi dobre odluke i kada ima točne “slike” o tome kakva je stvarnost pa onda, takva osoba logički razmišlja i ispravno zaključuje.

Izbjegnite sukobe zbog različitih “slika”! Želite li donositi bolje odluke?Ključ je u realističnosti!
Shvatite razliku između objektivnog događaja i subjektivnog doživljaja.
Analizirajte svoje mentalne predodžbe i njihovu važnost (valorizaciju).
Počnite raditi na svojoj racionalnosti – provjerite podudaraju li se vaša unutarnja slika i objektivna stvarnost! Podijelite ovaj tekst s nekim s kim često imate nesuglasice i počnite razgovarati o tome kako definirate i vrednujete stvari! A možete i sa nekim iz Awa Consulting tima stručnjaka terapeuta, psihologa, koučeva dogovoriti termin za razgovor u potpunoj diskreciji.
Tel. 00 32 96 804 ili E-mail: office@awaconsulting.biz